Istanbulski muzej Pera ugostit će izložbu jednog od najreprezentativnijih bh. umjetnika druge polovine 20. stoljeća Mersada Berbera.

Izložba pod nazivom "Bosanska alegorija" trajat će od 16. februara do 7. maja ove godine.

Berberovi umjetnički radovi izloženi su u Istanbulu pet godina nakon njegove smrti.

Kurator izložbe je historičarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić, a savjetnik izložbe je historičar umjetnosti  Edward Lucie-Smith.

Inspiriran majstorima evropske likovne umjetnosti od renesansnog perioda do perioda secesije, izložba Mersada Berbera (1940-2012) pokazuje njegovu izražajnu moć i talenat. U njoj se vidi dijalog ovog umjetnika sa imenima poput Velázqueza, Ingresa i Klimita, kao i jugoslovenskih umjetnika Bukovca i Jurkića, i pokazuje širok spektar Berberovih djela od utjecaja njegovih putovanja po BiH do strašnih jama u Srebrenici.   

Poznat po svojim velikim platnima i mješovitom tehnikom, Mersad Berber razlikuje se od evropskih majstora od kojih izvodi svoju inspiraciju na osnovu njegove jedinstvene teme i inovativnog pristup sastava. Kustosica opisuje Mersada Berbera, koji se ogleda u njegovim slikama koja pokazuje skalu složenosti multislojevite kulturne povijesti svoje zemlje, kao što je "pionir generacija mladih grafičara koji je otvorio lokalnu umjetničku scenu ka globalnim trendovima."

Impresivno predstavljanje umjetničke scene

Mersad Berber bio je student ljubljanske Akademije likovnih umjetnosti u ranim 60-im kada je dobio Prešernovu nagradu. Njegov rad je prvi put izložen na Bijenalu grafičke umjetnosti u Ljubljani 1961. godine, na jednom od najprestižnijih umjetničkih događaja tog perioda, zajedno sa najboljim grafičarima u svijetu. Berberovi rani radovi i grafike pokazuju utjecaj akademije u njegovoj formi i tehnici i njegov interes u izražavanju kulturne tradicije koristeći moderan vizuelni izraz u smislu teme.

Sa svojim jedinstvenim talentom koji mu je omogućio da stvore veze između različitih kultura i tradicija, a njegova inteligencija prodrijela je u dubine historijskog iskustva, Berber je okupio antičku, vizantijsku, srednjevijekovnu, renesansnu, baroknu, secesijsku i modernu umjetnost spajajući Istok i Zapad na veoma svojstven način. Ovaj stil je nastavio da se vidi u njegovim radovima 1990-ih, gdje se referirao na velike majstore evropske umjetnosti sa starim fotografijama i razglednicama Bosne.

U svojim radovima, Berber je prikazom svih tragičnih događaja iz rata u 1990-ih, posebno u Bosni i Hercegovini, dostigao svoj vrhunac sa Srebrenicom. Umjetnik je smatrao tragediju u Srebrenici kao "veliku, drevnu, svetu temu i himnu", a na tom radu je radio godinama prikupljajući stare novinske fotografije, dokumente, forenzičke izvještaje, video-snimke i knjige, a često je posjećivao i Srebrenicu i Potočare. Njegovi radovi su ostali, ne samo kao elegijama umrlim, već da pokažu i smrt multikulturalizma koji je stoljećima preživljavao na Balkanu bez obzira na sve etničke i vjerske netrpeljivosti.

Centralna metafora u većini Berberovih radova je figura konja, simboličko stvorenje različitih naroda i kultura. Prema Berberovim riječima, međutim, ta figura predstavlja vrijednog i natovarenog planinskog konja u BiH kojeg je povezao sa dubokim aspektima života - označava težak rad i brakove, sahrane i ratove. Ekspresivni kapacitet ovog konja, njegove patnje i njegove nesavršene ljepote predstavljaju biografiju Berberovih ljudi.

Zahvaljujući umjetničkom talentu i majstoriju, Mersad Berber je postao jedan od rijetkih umjetnika njegove generacije koji je svoje radove izlazao u najprestižnijim muzejima i galerijama. Kao dio izložbe u Istanbulu, u četvrtak u 18:30 sati će biti upriličen razgovor sa kuratorkom izložbe Aidom Abadžić-Hodžić i kritičara izložbe Edwarda Luciea-Smitha.