Laži o hljebu u koje vjerujemo: Bijeli deblja, zamrzavanje je ok

Istraživanje

Laži o hljebu u koje vjerujemo: Bijeli deblja, zamrzavanje je ok

Od priloga uz jelo, sendviča pa do deserta, hljeb je temelj prehrane u zapadnom društvu, ali u posljednje vrijeme smatra se kako šteti zdravlju. Tome u prilog ide i podatak da se prodaja hljeba u posljednjih 30 godina smanjila za oko 40 posto, otkriva talijanska studija.

U većini slučajeva, ljudi ne kupuju hljeb jer misle kako možda imaju neki oblik celijakije ili loše podnose namirnice koje sadrže gluten.

Hljeb se krivi za cijeli niz simptoma, od umora, boli u trbuhu, napuhnutosti i glavobolji. Ali mozak je istovremeno ovisan o hljebu jer se nakon njega osjećamo sito, zadovoljno i puni energije. Naučnici to objašnjavaju time što ugljikohidrati iz hljeba potiču proizvodnju tzv. hormona sreće serotonina, a najveća potreba za serotoninom javlja se oko 16 sata. Tada se za obnovu energije preporučuje pojesti nešto s hljebom.

Bijeli hljeb ljudi najčešće kupuju jer ga smatraju najfinijim. Uz njega je popularan i kukuruzni, kao i onaj sa sjemenkama.

Najveći problem s bijelim hljebom je to što on zbog visokog glikemijskog indeksa prebrzo otpušta energiju, tako da povisuje razinu šećera u krvi. To može pridonijeti nastanku dijabetesa tipa 2, pa čak i ubrzati razvoj malignih oboljenja. Ipak, oni koji nemaju porodičnu historiju dijabetesa, ne trebaju izbjegavati bijeli hljeb, kojeg je idealno jesti za doručak, jer tada ubrzava rad metabolizma, kažu naučnici.

Hljeb s cjelozrnatim žitaricama nije najbolji odabir za svakoga, pa tako neki naučnici tvrde da takav hljeb pogoršava simptome nadraženog crijeva.

Atkinsonova i Dukan dijeta kao i brojni drugi režimi prehrane ograničavaju unos ugljikohidrata s tvrdnjom kako oni uzrokuju povećanje šećera u krvi, sprečavajući tijelo da sagorijeva masti. Tako se propagira ideja da je hljeb nezdrav, deblja te da čak i šteti organizmu. Ali on je i dalje namirnica koje se ljudi najteže odriču.

Ali, ugljikohidrati zapravo mogu pomoći pri mršavljenju, tvrde naučnici. Oni su dokazali da otporni škrob, koji se nalazi u hrani bogatoj ugljikohidratima poput banana, riže, tijesta i krompira, smanjuje apetit, jača metabolizam, poboljšava raspoloženje, smanjuje stres i ubrzava gubitak težine, prenosi 24sata.hr.

Celijakija se dijagnosticira uz pomoć analize krvi, kao i biopsije uzorka crijeva. Problem je što se puno ljudi sami proglašavaju bolesnima i izbjegavaju gluten. Buduću da se u namirnicama bez glutena dodaju vlakna, takvi ljudi mogu imati više problema s probavom nakon takve prehrane, nego prije.

„U mnogo slučajeva teško je odrediti smetaju li nekome vlakna ili glutena u pšenici“, tvrdi Sarah Sleet, predsjednica britanske udruge Celijakije.

Iako je to jednostavna procedura za sačuvati hljeb svježim, upravo on može biti uzrokom napuhavanja i puštanja vjetrova. Zamrzavanjem se razbija pšenična struktura hljeba, pa on postaje težak za probavu. Zbog toga ga je bolje ne zamrzavati, već stari hljeb pretvarati u krušne mrvice, a novi kupovati.


Dodaj komentar na ovu vijest