Pitanja i odgovori o cjepivu protiv covida-19

!

Pitanja i odgovori o cjepivu protiv covida-19

Budući da sve više ljudi ima mogućnost da se cijepi, postavljaju se i brojna pitanja. Koliko su cjepiva učinkovita i sigurna? Na što sve treba obratiti pozornost?

Nije prošlo ni osam mjeseci od trenutka odobravanja prvog cjepiva protiv koronavirusa, a već je skoro četvrtina ukupne svjetske populacije potpuno cijepljena. Nikada u povijesti nije bilo veće i brže kampanje cijepljenja od ove protiv covida-19. Proizvođači cjepiva stalno su povećavali svoje kapacitete, zato su doze cjepiva sada sve više dostupne čak i u zemljama koje su u početku primale manje količine cjepiva (npr. mnoge zemlje u Africi, na Bliskom istoku, u središnjoj i jugoistočnoj Aziji). Pritom se primjenom različitih cjepiva stjecalo sve više iskustva. No, budući da sve više ljudi sada može obaviti cijepljenje, postavljaju se i brojna pitanja

Ako nema dovoljno dostupnih doza cjepiva za sve ljude, tko bi prvi trebao biti cijepljen?

Prioriteti zdravstvenih vlasti u različitim zemljama su znatno različiti, kaže Derrick Williams. On je urednik u redakciji znanosti DW-a i od početka izbijanja pandemije odgovara na pitanja gledatelja u posebnom programu Deutsche Wellea COVID-19 Special:



“Prilikom raspodjele cjepiva, vlasti moraju napraviti kompromise koji su često nekompatibilni. Na primjer, je li važnije prvo cijepiti najugroženije osobe ili se mora na početku cijepiti oni koji su u najvećoj opasnosti od infekcije? Jer oni mogu zaraziti i druge.”

Dakle: prvo cijepite stare ljude ili one s prethodnim oboljenjima, koji će vjerojatnije završiti na odjelu intenzivne njege (ako se zaraze) i ljude koji imaju veći rizik teškog i često smrtonosnog tijeka bolesti? Ili možda prvo cijepiti ljude u radnoj dobi, poput učitelja, vozača autobusa, trgovaca ili policajaca koji svakodnevno dolaze u kontakt sa stotinama ili čak tisućama ljudi?

“Zemlje sa starijim stanovništvom odabrale su prvu opciju. I taj je izbor zapravo pomogao u smanjenju smrti i patnje”, kaže Derrick Williams.

Tako je postupila i Njemačka. Prvo su cijepljene osobe starije od 80 godina i one s prethodnim oboljenjima, potom stariji od 60 godina, pa tek onda svi ostali. Postojao je izuzetak za ljude u medicinskim strukama. Oni su također cijepljeni nešto ranije.

Jesu li sva cjepiva jednako sigurna?

Cjepiva koja su odobrena u EU-u samo se neznatno razlikuju u pogledu sigurnosti i učinkovitosti. Postoje vektorska cjepiva, poput AstraZenece ili Johnson & Johnson, i mRNA cjepiva, poput BioNTech/Pfizer i Moderne.

Ponekad se nakon cijepljenja pojave nuspojave slične gripi, poput glavobolje i groznice, ali one obično brzo nestanu i one su samo signal da je imunološki sustav reagirao na cijepljenje.

Teže komplikacije izuzetno su rijetke kod primjene odobrenih cjepiva: na primjer, kod vektorskih cjepiva bili su vrlo rijetki slučajevi tromboze, kao i pojedinačni slučajevi miokarditisa kod mRNA-cjepiva.

Međutim, rizik od bolesti prouzročenih covidom-19 mnogo je veći bez cijepljenja, kaže Kawsar Talaat, epidemiologinja sa Sveučilišta Johns Hopkins, navodeći i ovaj primjer:



“Cjepivo AstraZeneca spasilo je milijune života. Dakle, potencijalne koristi od cijepljenja nadmašuju potencijalne rizike. I zaista, ti rizici postoje u veoma rijetkim okolnostima. Svaka država i svaka osoba morat će sami odmjeriti te koristi i rizike, ali ako je cjepivo dostupno, a vi ga ne koristite, ljudi mogu umrijeti i svaka vlada i svaki pojedinac moraju to odvagnuti. ”

I njezin kolega Charles Wiysonge iz Južnoafričkog vijeća za medicinska istraživanja u Capetownu se slaže s njom:

“Cjepiva su velika blagodat i spašavaju živote. Ali one spašavaju živote samo ako ih ljudi dobiju.”

Smije li se mijenjati i kombinirati redoslijed prve i druge doze cjepiva?

Stanovništvo se cjepivima oba tipa također može cijepiti i obrnutim redoslijedom, te kombinirati doze, kaže njemački ministar zdravstva Jens Spahn:

“Kombinacija Astra Zenece i BioNTecha štiti barem podjednako dobro kao i kombinacija BioNTech/BioNTech – a u nekim slučajevima čak i bolje. Drugim riječima, kada kombiniramo AstraZenecu s mRNA (BioNTech ili Moderna), imamo dodatnu kombinaciju, što dovodi do vrlo, vrlo visoke zaštite.”

Važno je da se uvijek mora cijepiti dva puta: u razmaku od oko šest tjedana. No, postoji i jedan izuzetak:



“Samo dvostruka vakcinacija štiti od delta varijante, izuzetak je cjepivo Johnson & Johnson, čija jedna doza je još uvijek dovoljna”, istakao je njemački ministar.

Ako sam već zaražen, je li mi još uvijek potrebno cjepivo?

Čak i oni koji su već preboljeli infekciju covidom-19 trebali bi se cijepiti, savjetuje Derrick Williams:

“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Američka agencija za zaštitu od zaraznih bolesti (CDC) preporučuju cijepljenje jer se i nakon preboljenja covida može ponovno zaraziti. Preporuke o tome koliko dugo se nakon infekcije treba čekati umnogome su neodređene. Ali to bi, u svakom slučaju, trebalo biti barem nekoliko tjedana.”

U Njemačkoj, liječnici preporučuju da se na cijepljenje sačeka najmanje tri mjeseca, ili još bolje, šest mjeseci nakon nestanka simptoma bolesti.

Pomažu li cjepiva i protiv delta varijante?

Virusi mutiraju vrlo brzo te se stalno pojavljuju nove varijante koje se šire svijetom. Varijanta delta trenutno se širi izuzetno brzo – mnogo brže od ranijih varijanti, kaže Ron Balicer. On je savjetnik za zdravstvo izraelske vlade i pažljivo je pratio tamošnju kampanju cijepljenja, koja je u početku bila vrlo uspješna:

“Delta varijanta je svuda promijenila dinamiku infekcija. Znamo da se mnogo brže prenosi s osobe na osobu. Također, znamo da je u stanju, za razliku od alfa varijante, i zaobići imunološki sustav.”

Usprkos tome, mutacije nisu razlog za paniku, kao ni razlog da se ne cijepi, kaže Eyal Leshem, direktor Medicinskog centra Sheba u Tel Hashomeru u Izraelu. Njegova zemlja je, pomoću potpuno digitaliziranog zdravstvenog sustava, provela najtemeljitije i najranije svjetske studije u vezi primjene mRNA-vakcina BioNTech/Pfizer:

“Cjepivo je više od 90 posto učinkovito, i sprječava teški oblik bolesti i hospitalizacije. Iako je trenutno veći broj zaraženih, vidimo samo blagi porast onih koji se teže razbole.”



Dakle: I oni koji su cijepljeni, mogu se inficirati delta varijantom, ali će tijek bolesti biti blag i vjerojatno neće morati u bolnicu.

“Glavni cilj cijepljenja je osigurati da se pacijenti ne razbole teže i da se ne moraju liječiti u bolnici. Stoga je cijepljenje vrlo, vrlo efikasno.”

Dakle, čak i ako smo cijepljeni, moramo pokušati izbjeći infekciju. To znači: nastaviti nositi masku, prati ruke i izbjegavati veće gužve.

Djeca obično ne obolijevaju teže. Treba li ih ipak cijepiti?

mRNA-cjepivo BioNTech/Pfizer i Moderna u Europi su također odobrena za djecu i adolescente starije od 12 godina. Primjerice,u Njemačkoj je tek nedavno počelo cijepljenje djece.

Iako se to rijetko događa, postoje i djeca koja teško obolijevaju od covida-19, kaže Dominic Wilkinson, profesor medicinske etike na Oxford Uehiro centru za praktičnu etiku:

“Studije pokazuju da postoji mali broj djece koja i tjednima, pa čak i mjesecima nakon infekcije i dalje imaju simptome bolesti. Iako je to u pravilu rjeđe nego kod odraslih i obično brzo nestaju simptomi.”

Uostalom, oko dva posto djece patilo je od kasnih simptoma, kaže Wilkinson. Ali to nije jedini razlog za cijepljenje djece:

“Trebali bi to učiniti kako bi izbjegli dugotrajni covid ili druge bolesti. Trebali bi to učiniti kako bi bili sigurni da njihovo obrazovanje neće biti prekinuto. Trebali bi to učiniti kako bi zaštitili druge osobe. Dakle, postoji mnogo dobrih razloga da se cijepi djecu.”

Na što trudnice trebaju paziti?

Svatko tko očekuje dijete pita se: je li cijepljenje sigurno za mene i moju bebu? Asma Khalil može umiriti sve buduće majke. Ona na je profesorica prenatalne medicine u bolnici Saint George u Londonu.

Kako bi se isključio mogući rizik, trudnice na početku nisu bile cijepljene u okviru studija za odobravanje cjepiva, zato početkom ove godine za njih i nisu bile odobrene vakcine, ali stvar je sada jasnija:

“Nema razloga zašto se trudnice ne bi trebale cijepiti. (…) Sada imamo podatke za više od 100.000 trudnica koje su primile vakcine protiv covida i nema dokaza koji se tiču sigurnosti cjepiva – ni za trudnice, ali ni za novorođenčad”, kaže Asma Khalil.

Trudnice na cjepivo reagiraju na vrlo sličan način kao i ostale žene. I u njihovom organizmu stvara se sličan broj antitijela, a ta antitijela, putem placente ili majčinog mlijeka, mogu doći i do nerođenog djeteta ili dojenčeta. Tako je njih oboje zaštićeno.

“Obično preporučujemo da se čeka na cijepljenje do ultrazvučnog pregleda nakon 12. tjedna trudnoće kako bi bili sigurni da ne postoje ozbiljniji problemi s trudnoćom. Trudnice bi trebale biti cijepljene prije posljednjeg tromjesečja trudnoće”, kaže Asma Khalil, profesorica prenatalne medicine.

Razlog je, kako pojašnjava, to što se liječnici pribojavaju da bi trudnice, ako se zaraze covidom, mogle imati teže tijekove bolesti.


Dodaj komentar na ovu vijest