Srednjovjekovni grad Ostrožac: Mjesto gdje se spaja istok i zapad

USK

Srednjovjekovni grad Ostrožac: Mjesto gdje se spaja istok i zapad

Kulturno-historijsko naslijeđe srednjovjekovnog grada Ostrošca u posljednjih nekoliko decenija sve više privlači pažnju javnosti. Najzaslužniji za tu činjenicu je Almir Kurtović iz Bihaća, koji se naprosto zaljubio u ovo arhitektonsko zdanje, što ga je ponukalo da mu se posveti u cijelosti i otkrije sve njegove tajne. Iz te ljubavi nastalo je vrlo značajno djelo čija promocija se očekuje ovih dana, knjiga “Plemeniti Berks i Ostrožac – Tragovima jedne obitelji”.

    Prezentacija historijskog naslijeđa Krajine

“Ideja za pisanje knjige javila se prvi put prije desetak godina. A to se desilo kada sam u Zemaljskom arhivu BiH uspio pronaći bitna dokumenta o sticanju imovine Berksovih u BiH – odnosno kupovina oronulog i napuštenog grada Ostrošca. Tematikom oko Ostrošca bavim se već preko dvadeset godina, a na knjizi sam radio preko četiri godine, i evo dočekali smo da to kapitalno djelo konačno ugleda svjetlo dana i bude dostupno široj javnosti”, ističe Kurtović.

Radi se o znanstveno-popularnom djelu za koje su oni koji su ga čitali uvjereni da će oduševiti mnoge zaljubljenike u Bosansku krajinu, njene prirodne, kulturne i historijske vrijednosti. Knjiga je zanimljiva kako sadržajem, tako i oblikom, odnosno dizajnom i onima koji cijene ovakve historijske građevine i vrijednosti, pruža vrhunac uživanja.


“Specifična je po tome što sadrži mnoštvo autentičnih, nepreslikanih odnosno prekopiranih dokumenata, koji su direktno crpljeni iz arhiva, kako institucionalnih tako i osobnih diljem Evrope. Pa recimo, tokom istraživanja dođem u Kneževinu Liechtenstein, tamo pronađem praunuku Isabelle von Berks i ona mi preda stara pisma i fotografije, a koje se tiču recimo upravo obitelji Berks.“, prisjeća se 40-godišnji Kurtović kako je sakupljao materijal.

    Mjesto gdje se spaja istok i zapad

Istraživanja koja su tokom sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća provedena na ovom području, otkrila su postojanje naselja i života još prije nego što se grad Ostrožac prvi put spominje u historijskim spisima. Na osnovu tih podataka je utvrđeno da su ove krajeve naseljavali Japodi, koji su gradili svoje utvrde na uzvisinama. Tako je nastala i utvrda Ostrožac. Nakon što su njime vladali hrvatski knezovi od 13. do 15. stoljeća, utvrda 1577. godine pada u ruke Osmanlija, a zauzima je Ferhat-paša Sokolović. Dolaskom Osmanlija otpočinje jedna potpuno nova faza u životu ovog grada, koja će potrajati sve do 1878. godine i Berlinskog kongresa, kada Austro-Ugarska okupira Bosnu i Hercegovinu, u sklopu čega se porodica von Berks naseljava u Ostražac i dijelimično mijenja njegov izgled.

“Obitelj Berks vodi porijeklo iz Engleske. U 17. stoljeću je jedan ogranak obitelji pribjegao u Nizozemsku i tamo nalazimo prvog Berksa koji se zvao Wilhelm, a njegov sin Abraham Berks se već nalazi na porodičnom stablu bihaćkog okružnog načelnika. Sin Abrahama Berksa je oženio unuku velikog slikara Antoina Pesnea, koji je bio slikar na Pruskom dvoru i direktor Berlinske likovne akademije. Taj Berks je za vrijeme vladanja Marije Terezije odlikovan kao Carski vitez. Njegov potomak je Lothar von Berks, a bio je i okružni načelnik u Bihaću”, pojašnjava Kurtović.

Dvije sukobljene imperije, osmanska i austrijska, između ostalog su imale i diplomatske, privredne i kulturne odnose. A kulturno-historijska građevina Ostrožac je svojevrsno mjesto gdje se isprepliću i spajaju kulturno-civilizacijske tekovine ove dvije velike sile.

“Specifično za Ostrožac je to, da se na njemu da isčitati preko dvije hiljade godina kontinuiteta stvaralaštva, kako vojno-strateškog, tako i kulturnog i duhovnog. Vrlo impresivno je to, da je jedna osmanska utvrda poslužila kao temelj jednog romantičnog dvora po Njemačkom maniru. To u Bosni imate upravo samo na Ostrošcu. Nigdje drugdje iz kula i bedema osmanske utvrde nije iznikao historijski dvorac, kao što je to upravo na Ostrošcu”, ističe Kurtović.

    Veliki značaj za Krajinu i region

Značaj grada Ostrožac kako za Krajinu, tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, ogleda se ne samo u kulturno-historijskom smislu, već u turističkom i političkom smislu, jer može biti spona Bosne i Hercegovine s Turskom i Austrijom, što se može realizirati kroz ozbiljnu i kvalitetnu turističku ponudu.

“Pa vidite, značaj povijesnog ansambla Ostrožac, koji pored dvorca ima i osmanski grad, srednjovjekovnu utvrdu, park skulptura, je neizmjeran. Krunisan je nadogradnjom Berksovog dvorca, nešto od toga ljepše se nije moglo ni desiti. Napušteni dvorac i njegov perivoj postao je galerija pod otvorenim nebom, tu su svjetski umjetnici svoja djela utkali u kamene gromade. Nastao je u doba Austrougarske. Austrougarski štih, osjetite u Austriji na svakom koraku, tamo se to celebrira, poštuje, živi – tamo je to brend! Ostrožac bi mogao biti pravi Krajiški brend – imati jedan jedini dvorac tu u našoj blizini, a da je tako neiskorišten, prava je šteta. Ja bih sa prijateljima, koji su voljni i željni da preuzmu Ostrožac, mogao pomoći u tome da se u njemu osposobi adekvatan sadržaj za širu publiku, posjetioce kako iz naše zemlje tako i iz inostranstva. Potrebna je samo volja institucija s naše strane i da se stvore okvire za zdrav i napredan rad. Ostrožac bi bio nešto posebno u svakom smislu”, kaže Kurtović.

Promocija knjige će se održati 22. septembra 2017. godine u 10:30 ispred Berksovog dvorca. Promotor knjige će biti prof. dr. Fikret Midžić, dok će o djelu govoriti autor kao i Berksovi nasljednici, članovi porodice Petrović iz susjedne Hrvatske, koji će se prvi put obratiti bihaćkoj publici.

 

 

IZVOR: fokus.ba Objavljeno na dan 21.09.2017 - 09:13

Dodaj komentar na ovu vijest