Velika očekivanja od nove Evropske komisije i čelnice Ursule von der Leyen

DANAS POČINJE S RADOM

Velika očekivanja od nove Evropske komisije i čelnice Ursule von der Leyen

Ambiciozna 61-godišnjica Njemica Ursula von der Leyen od danas predsjedava Evropskom komisijom, a pred njom je mnogo posla i velika očekivanja zemalja članica, ali i onih koje se nadaju da će to uskoro postati.

Von der Leyen, koja je izabrana u julu, imala je težak zadatak u posljednjim sedmicama da finalizira svoj tim komesara, od kojih se svaki bira na petogodišnji mandat u svom portfelju. Početak rada njenog tima već je odgađan nakon odbijanja imenovanja troje evropskih komesara.

Političarka koja je dugo smatrana vjerovatnom nasljednicom Angele Merkel je doktorica, ima sedmero djece i lojalna je politici njemačke kancelarke u čijoj vladi je šest teških godina bila ministrica odbrane. Njen dolazak na EU scenu bio je trnovit zbog slabe podrške u Evropskom parlamentu, no ipak nakon nekoliko sedmica zakulisnih dogovora izašla je kao pobjednica.

Zagovornica "Sjedinjenih Evropskih Država"

Presudila je podrška francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji cijeni njenu saradnju u francusko-njemačkim pitanjima vezanim uz odbranu u vrijeme produbljivanja raskola između Berlina i Pariza.

Ova liderka rođena u Briselu tečno govori francuskim i engleskim jezikom, a diplomirala je na Londonskoj školi ekonomije te njegovala mrežu kontakata u Evropi i preko Atlantika. Jaka je zagovornica većeg njemačkog angažmana na svjetskoj sceni i boljih EU integracija. U prošlosti je zagovarala "Sjedinjene Evropske Države".

AFP navodi da je privukla možda i najviše animoziteta zbog svog stila "najbolje u klasi", super mame sa željeznom disciplinom i zbog savršene frizure koja nervira neke glasače.

Von der Leyen je jedina članica kabineta Merkelove koja je tamo od početka 2005. godine. Prvo je vodila Ministarstvo za porodičnu politiku, a potom i Ministarstvo rada. Ona je 2013. godine postala prva njemačka ministrica odbrane, što je izuzetno težak položaj s obzirom na osjetljive odnose poslijeratne Njemačke sa vojnim poslovima i česte propuste u odbrambenoj sferi. Tokom njenog mandata Njemačka je rasporedila trupe u misijama od Afganistana do Malija, privlačeći čestu političku paljbu američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je smatrao da Berlin nedovoljno troši na vojsku.

Suočila se i sa skandalima krajnje desničarski nastrojenih ekstremista u vojsci, kontroverznim ugovorima s poslovnim konsultantima i troškovima, uključujući obnovu starog pomorskog plovila.

Jednom su je zbog njenog stila nazvali "solistkinjom", a nedavna anketa lista Bild am Sonntag pokazala je da je druga najmanje popularna članica kabineta Angele Merkel.

Šta očekuju zemlje članice i zemlje kandidatkinje

Njemačka kancelarka pozvala je novu EU komisiju da se što prije pozabavi trgovinskim pregovorima sa SAD-om. Poručila je da je mandat EU vrlo ograničen jer neke države članice ne žele pregovarati o poljoprivredi. To je u prošlosti posebno sprečavala Francuska.

Izvoz je pokretačka snaga njemačke ekonomije, a SAD njeno najveće izvozno odredište.

Francuska ima dug spisak zahtjeva za novu Evropsku komisiju i velika očekivanja od Ursule von der Leyen. Novi Generalni direktorat posvećen odbrambenim i sigurnosnim pitanjima formiran je nakon francuskog pritiska, ali to je daleko od dovoljnog. Pored rada na novom odbrambenom fondu i industrijskoj strategiji u svemiru te odbrani, Francuska također želi mijenjati EU pravila vezana za konkurentnost, poboljšati klimatsku viziju, ublažiti stav o budžetu i osigurati veća opća ulaganja.

Zvanični Brisel ima zahtjeve vezane za klimu i socijalnu pravdu u Evropi, dok Madrid također brine o pitanjima vezanim uz klimu i globalno zagrijavanje. Italiju brinu investicije, promocija cirkularne ekonomije i novi načini kako se pozabaviti pitanjem migracija.

Kad je riječ o Grcima, i njih brine pitanje migracija i zahtijevaju više solidarnosti EU članica i komisije očekujući reforme Dablinskog sporazuma o procedurama za dobijanje azila.

Kad je riječ o Sloveniji i Hrvatskoj, Euractiv navodi očekivanja novog slovenskog premijera Marjana Šareca da će nova Evropska komisija poštivati vladavinu zakona, a ne stranačke linije, s jasnim nagovještajem stava da je prethodna komisija sa Jean-Claudeom Junckerom na čelu favorizovala Hrvatsku u sporovima između Zagreba i Ljubljane.

Hrvati se, na drugoj strani, pripremaju za prvo predsjedavanje EU-om i računaju na pomoć nove Evropske komisije. Pregovori o višegodišnjem finansijskom okviru su im glavni interes, a nadaju se da će nova komisija održati politiku proširenja na Zapadni Balkan.

Sarajevo i Beograd od nove Evropske komisije očekuju otvorena vrata i dodatne poticaje na putu regije ka EU, kao i uključivanje zemalja kandidata u sve buduće rasprave o budućnosti Evrope i promjenama u procesu proširenja. Kako je kazala Nataša Dragojlović, srbijanska koordinatorica Nacionalnog konventa o EU, zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju isti nivo podrške kao i sve zemlje istočne Evrope koje su se ranije pridružile EU.

Ključan kandidatski status BiH

I političari u BiH su svjesni da je ključno da ostanu aktivan kandidat za EU, odnosno da samo kandidatski status može održati EU integracije aktivnim.

Von der Layen slovi za zagovornicu proširenja EU. U nedavnoj izjavi kada je stupila na dužnost poručila je: "Moramo pokazati našim prijateljima na Zapadnom Balkanu da dijelimo isti kontinent, istu historiju, kulturu i dijelit ćemo istu sudbinu. Naša vrata ostaju otvorena".

Ipak, ovaj plan naišao je na probleme Macronovim stopiranjem procesa za Albaniju i Sjevernu Makedoniju.

Od dva glavna igrača, Njemačke i Francuske u velikoj mjeri će zavisiti i budući odnosi i poruke iz Evropske unije.

IZVOR: klix.ba Objavljeno na dan 01.12.2019 - 12:05

Dodaj komentar na ovu vijest

Marketing Info

Postani Facebook fan Biscani.ba

Klikni "Sviđa mi se" i postani naš fan. Najbrže informacije iz Bihaća, lijepog grada na Uni.

Marketing Info